top of page

Mreže računala

ŠTO JE MREŽA RAČUNALA, KOJE SU NJENE PRIMJENE TE ŠTO SVE MOŽE BITI MEDIJ ZA PRIJENOS PODATAKA U MREŽI? - Mreža je skup povezanih računala koji omogućuju brzu razmjenu podataka neovisno o udaljenosti. Mreže se danas mogu koristiti za prijenos teksta, slika, zvukova i bilo kakvih drugih podataka. Nadalje, mogu se koristiti za dijeljenje resursa - ako pisač spojite na mrežu, sva računala koja su također spojena na tu istu mrežu, mogu koristiti taj pisač. Također se mreže mogu koristiti za razdvajanje obrade podataka - na jednom središnjem računalu, serveru, može se vršiti obrada podataka, a sva ostala računala se preko mreže mogu spojiti na to računalo. Iduća primjena mreža su centralizirane baze podataka. Baza podataka se nalazi na jednom računalu, a sva ostala računala preko mreže mogu pristupiti toj bazi podataka.

Medij za prijenos podataka u mreži može biti bakrena žica (mrežni kablovi kod LAN mreža te telefonski kablovi), optičko vlakno (najbrži način povezivanja) i prostor (kod bežičnog interneta).

ŠTO JE ČVOR MREŽE TE NAPIŠITE JEDNU ISPRAVNU IP ADRESU? - Čvor mreže je svako mjesto u mreži sposobno predavati i primati podatke od ostalih čvorova. Svaki čvor u mreži mora imati svoju adresu po kojoj ga se može jednoznačno identificirati. Ta adresa mora biti jedinstvena, odnosno ne mogu biti dva čvora u mreži s istom adresom. Ta se adresa naziva IP adresa. Kao što svaka osoba u Hrvatskoj mora imati OIB i ne mogu biti dvije osobe koje imaju isti OIB, tako i svaki čvor u mreži mora imati IP adresu i ne mogu biti dva čvora koja imaju istu IP adresu. Primjer ispravne IP adrese je: 192.168.5.24 Dakle, IP adresa se sastoji od 4 broja odvojena točkom, a ti brojevi su u rasponu 0-255, uključujući i ta dva broja.

KAKO DIJELIMO MREŽE S OBZIROM NA UDALJENOST ČVOROVA TE POJASNITE SVAKU OD VRSTA? - PAN mreže, LAN mreže, MAN mreže i WAN mreže. PAN (Personal Area Network) mreže imaju jako usko područje spajanja i čvorovi su tu na najmanjoj mogućoj udaljenosti. Primjer je bluetooth mreža. LAN (Local Area Network) mreže su lokalne mreže, ograničene na malo geografsko područje. Na područje jedne zgrade. Naša škola ima svoju LAN mrežu koja je ograničena na područje škole. Ako doma imate internet, imate svoju LAN mrežu koja pokriva područje vaše kuće ili stana. MAN (Metropolitan Area Network) mreže prostiru se na širem području nego LAN mreže, a uglavnom obuhvaćaju područje jednog grada ili dijela grada. WAN (Wide Area Network) mreže su mreže koje pokrivaju najšire geografsko područje, a najpoznatiji primjer takve mreže je internet - mreža koja pokriva cijeli svijet.

KOJE 3 VRSTE MREŽNIH UREĐAJA RAZLIKUJEMO TE POJASNITE SVAKU OD NJIH? - To su koncentrator (hub), preklopnik (switch) i usmjernik (router). Koncentrator je uređaj koji više računala povezuje u jednu LAN mrežu. Nije inteligentan i nije u stanju razlikovati uređaje u mreži. Sve podatke koje primi šalje svim uređajima u mreži, a ne samo onome kome su podaci poslani. To dovodi do problema sigurnosti i propusnosti mreže pa se ovi uređaji danas rijetko koriste. Zamijenili su ih preklopnici. Preklopnik je također uređaj koji više računala povezuje u jednu LAN mrežu, ali je pametniji od koncentratora. On je u stanju razlikovati uređaje u mreži i šalje podatke samo onome kome su poslani. Usmjernik je uređaj koji povezuje više različitih mreža. Najsloženiji je od navedenih uređaja jer u sebi ima ugrađenu i funkciju preklopnika. Takav uređaj našu kućnu LAN mrežu povezuje s internetom.

KOJE VRSTE MREŽA S OBZIROM NA ULOGU RAČUNALA U MREŽI RAZLIKUJEMO TE POJASNITE SVAKU OD NJIH? - Razlikujemo korisničko-poslužiteljsku mrežu i suradničku mrežu. Korisničko-poslužiteljska mreža (klijent-server mreža) ima neravnopravan odnos između računala u mreži. Primjer takve mreže je internet. Korisnik je tu svaki uređaj preko kojega idemo na internet - računalo, mobitel, TV,..., a poslužitelj je računalo na kojem se nalaze pohranjeni svi ti podaci kojima želimo pristupiti - web stranice, slike, YouTube video, glazba,.... Suradnička mreža ima ravnopravan odnos između računala u mreži. Svako je računalo ovdje ujedno i korisnik i poslužitelj. Primjer takve mreže su torrenti.

ŠTO JE DSL, A ŠTO ADSL TE KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU NJIH? PREKO KOJEG MEDIJA ZA PRIJENOS PODATAKA SE OSTVARUJE TAJ PRISTUP INTERNETU, KOJI JE PROBLEM S TIM TE KAKO JE TAJ PROBLEM RIJEŠEN? - DSL i ADSL su načini spajanja na internet danas. DSL je digitalna pretplatnička linija, a ADSL asimetrična digitalna pretplatnička linija. Kod DSL-a su brzina preuzimanja podataka s interneta (DOWNLOAD) i brzina slanja podataka na internet (UPLOAD) iste, a kod ADSL-a je DOWNLOAD brzina višestruko veća od UPLOAD brzine. DSL i ADSL pristup internetu se ostvaruje preko javne telefonske mreže. Problem je što je ona rađena za prijenos zvuka (telefoniranje), a to su analogni podaci. Računalo pak radi s digitalnim podacima (0 i 1). Da bi se taj problem riješio, korisnik za pristup internetu mora koristiti modem. On će na jednoj strani digitalne podatke pretvarati u zvuk koji se onda šalje javnom telefonskom mrežom, a na drugoj strani će modem taj zvuk pretvoriti nazad u digitalne podatke.

NAVEDITE 4 ULOGE KOJE IMA MODEM TE POJASNITE SVAKU OD NJIH. - Modem u sebi ima ugrađen ADSL djelitelj. On dijeli frekvencijski pojas telefonske linije na 2 dijela - jedan za telefoniranje, a drugi za pristup internetu, tako da se istovremeno može biti spojen na internet i koristiti telefon. Nekad se to nije moglo. Modem ima i ulogu pristupne točke. Preko svoje antene odašilje bežični signal i ako je postavljena lozinka za pristup mreži, nekima će dozvoliti, a nekima neće da se spoje na WiFi. Nadalje, on ima ulogu preklopnika (switcha) - omogućuje da se više različitih uređaja preko mrežnih kablova spoji na našu lokalnu mrežu. Na kraju, modem ima ulogu usmjernika (routera) - našu lokalnu mrežu povezuje s internetom.

Internet protokoli i internet usluge

KAKO SU NASTALI DANAŠNJI INTERNET TE WEB KAO USLUGA? - Sve je počelo kao vojni projekt. Američko Ministarstvo obrane pokrenulo je i financiralo projekt stvaranje informacijske mreže, preko koje bi vlada i vojni centri mogli komunicirati ako dođe do nuklearnog napada. Rezultat projekta bila je računalna mreža ARPANet, puštena u rad 1969. u Los Angelesu. U početku tu mrežu koriste samo 4 američka sveučilišta i to isključivo u vojne svrhe. 1983. mreža se razdvaja na vojni i znanstveni dio. Početkom devedesetih znanstveni dio mreže se sve više otvara javnosti i iz njega se zapravo razvija današnji Internet. 1992. predstavljena je web (www) usluga, koju je osmislio Sir Tim Berners-Lee. On je zapravo osmislio hipertekst - klikanje po linkovima i odlazak na neku drugu stranicu - a to je zapravo način kako danas koristimo Internet.

POJASNITE ŠTO SE KRIJE IZA KRATICA ISP I DNS. - ISP su davatelji internet usluga. Dakle, organizacije koje nam omogućuju pristup internetu. Poznatiji davatelji internet usluga u Hrvatskoj su: Hrvatski Telekom, CARNET, A1, Iskon Internet, Telemach,... DNS je sustav koji domene pretvara u IP adrese. Naime, računala rade s brojevima, odnosno IP adresama. Svaki čvor, odnosno web stranica koju posvećujemo, ima svoju IP adresu. Pošto ljudi lakše pamte riječi od brojeva, uvode se domene. Primjer domene: www.facebook.com. Primjer IP adrese: 192.168.5.55

POJASNITE ŠTO SE KRIJE IZA KRATICA TCP/IP I HTTPS. - TCP/IP je skup protokola za razmjenu podataka na kojima se temelji današnji internet. Svaki podatak koji se šalje internetom, dijeli se na više manjih dijelova, a svaki taj dio naziva se paket. Paketi ne putuju zajedno do odredišta na koje su poslani, nego svaki ide njemu najpogodnijom rutom. Kad svi paketi dođu na odredište, sastavljaju se u izvorni podatak koji je poslan. HTTPS protokol je glavna metoda prijenosa informacija na webu. Temelj je WEB usluge interneta i omogućuje objavljivanje i prikaz web stranica. HTTP protokol se koristio prije, ali danas se ne smatra sigurnim pa ga je zamijenio HTTPS (S je Secure). Većina stranica danas koristi HTTPS protokol, a za one koje i dalje koriste HTTP smatra se da nisu sigurne.

NABROJITE I UKRATKO OPIŠITE NEKE INTERNET USLUGE KOJE SU DANAS AKTUALNE. - Internet usluge se stalno mijenjaju. Uvode se neke nove, unapređuju postojeće, a neke se jednostavno prestanu koristiti. Neke koje su danas aktualne su: WEB, elektronička pošta, chat, internetski forum, društvene mreže, FTP, videokonferencija, internetska telefonija, blog, vlog, webinar / učenje na daljinu, elektronička kupovina, Internet bankarstvo,...

NABROJITE I UKRATKO OPIŠITE INTERNET PREGLEDNIKE KOJI SE DANAS NAJVIŠE KORISTE. - Uvjerljivo najkorišteniji Internet preglednik danas je Google Chrome. Njegovi plusevi su minimalističko (jednostavno) sučelje, stabilnost, brzina, ogroman broj proširenja te sigurnost. Minusi su privatnost korisnika, jer Google stalno prati što radite na internetu ne bi li vam onda izbacivao reklame, od kojih zarađuje. Drugi minus je što ponekad troši previše memorije. Na drugom mjestu po broju korisnika je Safari. To je preglednik koji je razvio Apple pa postoji samo za macOS i iOS. Plusevi su mu stabilnost i performanse, a minus mu je manjak mogućnosti i vrlo male mogućnosti prilagodbe. Microsoft je s Windowsima 10 predstavio novi preglednik koji su nazvali Edge. Edge je treći po broju korisnika i radi se o solidnom pregledniku koji mnogi nezasluženo zapostavljaju. Plusevi su mu sigurnosni aspekt, zaštita privatnosti te performanse. To je preglednik koji ne troši puno memorije. Mnogi ga danas neopravdano zapostavljaju zato što ga je napravio Microsoft, koji je napravio i Internet Explorer. Preglednik koji je bio na lošem glasu zbog svojih loših performansi, a kojeg je Microsoft ugasio 15.6.2022. Četvrti u svijetu po broju korisnika je Mozilla Firefox. Njegovi plusevi su lijepo sučelje, brzina, privatnost i sigurnost te ogroman broj proširenja koja ima zato što je program otvorenog koda. I njegov minus je što ponekad troši previše memorije. Na petom mjestu po broju korisnika je Opera. Preglednik koji se danas koristi za anonimno surfanje, a došao je na zao glas jer omogućuje pristup dark webu, naziva se Tor. Njegovi plusevi su što podržava TOR mrežu, koja nudi potpunu anonimnost prilikom surfanja, te to što se temelji na Firefoxu. Eventualni minus je taj što je preko njega malo sporije surfanje.

Zlonamjerni sadržaji na internetu

OPIŠITE ZLONAMJERNE SADRŽAJE NA INTERNETU. - Zloćudni program (MALWARE) je svaki program kojemu je svrha da radi nekakvu štetu na računalu. Postoje razne vrste tih zloćudnih programa koje su, neke više, neke manje, raširene. Najzastupljeniji danas su virusi, crvi, trojanski konji, špijunski programi, reklamni programi te ucjenjivački programi (RANSOMWARE). Ucjenjivački programi (RANSOMWARE) su danas najzastupljenija vrsta zloćudnih programa u svijetu. Taj program, u većini slučajeva, kriptira sve podatke na našem računalu. Dakle, mi računalo možemo normalno pokrenuti, vidimo sve podatke koje imamo na računalu, ali ni jedan podatak ne možemo otvoriti. Svi su kriptirani pa kad pokrenemo neku datoteku izbaci nam se poruka da moramo upisati lozinku da nam se vrate podaci, a da bi dobili lozinku moramo uplatiti određeni broj novaca na određeni račun. PHISHING je najčešći oblik internetske prijevare u Hrvatskoj. Korisnike se navodi na upisivanje korisničkog imena. lozinke ili brojeva računa u krivotvorenu internetsku stranicu, a linkovi do tih stranica šalju se korisnicima preko lažnih e-mail poruka. Krivotvorena stranica koju su napadači izradili izgleda identično pravoj stranici, a razlikuje se samo u jednoj stvari - adresi. U adresnoj traci ne piše adresa te prave stranice, nego neka adresa slična njoj, a svi podaci koje korisnik upiše na toj stranici šalju se napadaču. SPAM je neželjena elektronička pošta. Najčešće je u obliku reklama i lažnih oglasa, a može biti i opasna ako u sebi sadržava virus koji otvaranjem poruke može naštetiti računalu. Dobra je stvar što većina e-mail servisa kao G-MAIL ima dosta dobar SPAM filter pa većina tih poruka ni ne dolazi do korisnika. HOAX su poruke kojima je cilj zastrašiti korisnika - poruke o nekim katastrofama, smaku svijeta,...) Ako nam SPAM poruke i dođu u pristiglu poštu preporuka je da ih se ne otvara i ne klika na eventualne linkove ili priloge koji se u njima nalaze.

OPIŠITE MJERE ZAŠTITE KOJIH SE TREBA DRŽATI DA BI SE OBRANILI OD ZLONAMJERNIH SADRŽAJA NA INTERNETU.

  1. Redovno ažurirati operacijski sustav i sve programe koje koristimo na računalu (UPDATE)

  2. Imati uključen vatrozid (FIREWALL) - on nas ne štiti od zloćudnih programa, ali onemogućuje da se netko neovlašteno spoji na naše računalo preko mreže

  3. Instalirati na računalo neki antivirusni program te ga redovno ažurirati

  4. Redovno raditi sigurnosne kopije važnih podataka (backup)

  5. Koristiti jake lozinke - preporuka je da lozinka ima barem 8 znakova, uključujući velika i mala slova, brojeve te neke simbole

  6. Zdrav razum - mjera koja nema direktne veze s radom na računalu, ali je možda i najbitnija. Ako ne znate što radite na računalu i kako računalo, Internet te zlonamjerni sadržaji funkcioniraju, neće vam pomoći ni jedna od gore spomenutih mjera.

ŠTO RADE HAKERI, A ŠTO PIRATI TE KOJE SU KAZNE, PO HRVATSKOM ZAKONU, PREDVIĐENE ZA TAKVE AKTIVNOSTI? - Hakeri rade dvije stvari. Prvo je neovlašteno prodiranje u tuđe računalne sustave. Za to je predviđena kazna zatvora do 2 godine. Ako se pri tome oteža rad tog sustava ili obrišu nekakvi podaci, predviđena je kazna zatvora do 3 godine. Druga stvar koju hakeri rade je mijenjanje djelovanja komercijalnih programa. Naime, svaki komercijalni program (onaj koji se mora platiti), ima zaštitu od kopiranja da ga se ne bi moglo besplatno koristiti. Ono što hakeri rade je micanje te zaštite. S druge strane, pirati su osobe koje se bave neovlaštenim kopiranjem i prodajom takvih programa, kojima je maknuta zaštita od kopiranja. Što je, naravno, zakonski kažnjivo. Predviđena je kazna zatvora do 3 godine.

bottom of page